Mu gihe ubworozi bw’ingurube bukomeje gufasha aborozi mu kubungabunga ubukungu n’imibereho myiza mu cyaro, indwara za hato na hato zikomeje kuba imbogamizi zikomeye. Muri zo, indwara ya muryamo ni imwe mu zibangamira iterambere ry’ubworozi bw’ingurube cyane cyane mu Rwanda no mu bindi bihugu bikiri mu nzira y’iterambere.
Aborozi benshi bibaza
bati: “Ni iki gitera muryamo? Wamenya ute ko ingurube zarwaye? Uko nayivura?
Nayivura nkoreshe iki?” Iyi nkuru iragusobanura buri kintu cyose ku ndwara
ya muryamo — kuva ku mpamvu ziyitera, ibimenyetso, uko ivurwa, kugeza ku buryo
bwo kuyirinda.
Gusobanukirwa n’Indwara
ya Muryamo mu Ngurube
Muryamo ni iki mu
ngurube?
Indwara ya muryamo
mu ngurube ni uburwayi buterwa na mikorobe yitwa Erysipelothrix
rhusiopathiae. Iyi mikorobe ishobora kubaho igihe kirekire mu butaka
cyangwa mu mwanda w’ingurube. Iyo ingurube irwaye, igira ibibazo by’uruhu,
umusonga, kubura ubushake bwo kurya, ndetse rimwe na rimwe igapfa mu masaha
make.
Mu ndimi z’amahanga, iyi
ndwara yitwa Swine Erysipelas, nk’uko bigaragara muri FAO Animal Health Guidelines.
Uburyo iyo ndwara itera
n’uko ikwirakwira
Indwara ya muryamo
ikwirakwira cyane mu buryo bukurikira:
- Kugaburira ingurube ibiryo cyangwa
amazi byanduye;
- Kudakora isuku mu kiraro;
- Kubura gahunda y’ikingira;
- Gusangira ibikoresho hagati
y’ingurube zarwaye n’izitararwara.
Iyi mikorobe ikunda
gutera cyane mu gihe cy’imvura cyangwa igihe ubushyuhe buri hejuru, kuko
ahanini aribwo ingurube ziba zifite stress nyinshi.
Ibimenyetso by’Indwara ya
Muryamo mu Ngurube
Ibimenyetso bya muryamo
biratandukanye bitewe n’imyaka y’ingurube cyangwa urwego indwara igezeho.
1️. Ibimenyetso mu
ngurube zimaze amezi abiri zivutse
- Kurambirwa, kutarya neza;
- Ubushyuhe bwinshi (fever);
- Uruhu rutangira kugaragaraho utumenyo
tw’amaraso (red patches);
- Kugwa hasi no kunanirwa guhagarara;
- Kubura ubushake bwo kunywa amazi.
2️. Ibimenyetso mu
ngurube zikuze
- Umubiri ukonja cyangwa ugashyushya
cyane;
- Uruhu rugaragaraho ibishushanyo
by’umutima cyangwa by’udukaro (diamond-shaped lesions);
- Guta ibiro cyane;
- Gutwita bikarangira ibyaye
ibyapfuye;
- Kutabyara neza mu gihe cy’igihe.
Mu gihe ubonye ibi
bimenyetso, ugomba guhita uvugana n’umuveterineri kuko iyo utinze, indwara
yica ingurube cyangwa ikazitera ubumuga burambye.
Uburyo bwo Gupima no Kumenya Indwara ya Muryamo
Aborozi benshi bo mu
cyaro bakunda kumenya muryamo binyuze mu kureba ibimenyetso. Ariko, uburyo
bwizewe cyane ni:
- Isuzuma rya laboratwari:
kumenya mikorobe ya Erysipelothrix rhusiopathiae mu maraso cyangwa
mu bindi bice by’umubiri;
- Observation field test:
kureba uburyo ingurube yitwara nyuma yo guhabwa penicillin(umuti).
Soma birambuye kuri World Organisation for Animal Health (OIE): Swine
Erysipelas Disease Card.
Uko Bavura Indwara ya
Muryamo mu Ngurube
Kuvura muryamo bisaba
gukoresha imiti yemewe n’abaganga b’inzobere mu buvuzi bw’amatungo.
Imiti ikoreshwa mu buvuzi
bwa muryamo
1. Penicillin:
Ni umuti wa mbere ukora neza cyane kuri iyi ndwara.
o Dose:
1ml kuri 10kg y’ingurube ku munsi, mu minsi 3–5.
o Igihe
cyose uzajya ukoresha Penicillin, irinde gutanga indi miti ifite antibiyotike
itandukanye.
2. Oxytetracycline
cyangwa Ampicillin:
Ikoreshwa mu gihe Penicillin itabonetse cyangwa ingurube ifite allergy kuri
Penicillin.
3. Ibindi
bifasha:
oVitamins
B-complex kugirango zifashe ingurube gusubirana imbaraga.
o Electrolytes
n’amazi meza.
o Ibiryo
byoroshye kandi birimo intungamubiri.
Uburyo bwo gutanga imiti
- Tanga Penicillin mu misokoro cyangwa
mu kibuno cy’ingurube.
- Isukure aho umenye ko yakomeretse
mbere yo gutera urushinge.
- Irinde gutera mu gace kamwe inshuro
nyinshi.
Kwirinda ikwirakwizwa mu
kiraro
- Tandukanya ingurube zirwaye
n’izitararwara.
- Sukura ibikoresho, ibyokurya n’amazi.
- Tegura ikiraro gifite isuku kandi
cyumye.
Uko Warinda Indwara ya
Muryamo mu Ngurube
Guhangana n’indwara ya
muryamo bitangirira mu kwirinda.
1️. Isuku y’ikiraro
- Sukura ikiraro buri munsi;
- Koresha umuti wica mikorobe nka Jik,
Dettol, cyangwa Formalin;
- Tandukanya ingurube z’ingeri
zitandukanye(ugendeye ku mezi zifite).
2️. Gahunda
y’ikingira
- Vagise (urukingo) na yitwa Swine Erysipelas
Vaccine ni ingenzi cyane.
- Piglets: zikingirwa ku mezi abiri.
- Ingurube zikuze: zikingirwa buri
mezi atandatu.
- Ababyeyi (sows): bakingirwa mbere yo
gutwita.
- Soma andi makuru kuri FAO Pig Health Vaccination
Schedule.
3. Ibiryo n’amazi
- Koresha amazi atanduye;
- Irinde kugaburira ingurube ibiryo bishaje
cyangwa byanduye;
- Menya uko wakora ibiryo by’ingurube byuzuye
intungamubiri.
Impamvu Indwara ya
Muryamo Igaruka Kenshi
N’ubwo ivuwe neza ishobora kumera nk'ikize,
muryamo ishobora kugaruka bitewe na:
- Mikorobe zasigaye mu butaka;
- Kudakora isuku neza kandi burigihe;
- Kudakingira ingurube zawe ku gihe;
- Kubura gahunda yo kwandika ibyo
wabonye ku ndwara(Kutaika amakuru).
Inama z’Abahanga ku
Kuvura Muryamo Neza
Abaganga b’amatungo
bemeza ko indwara ya muryamo ishobora gucika burundu niba hakurikijwe ibi:
- Gukoresha imiti yemewe
n’umuveterineri;
- Kumenya ibimenyetso hakiri kare;
- Gukingira buri gihe;
- Gukora isuku no gutandukanya ingurube
zikeneye ubuvuzi.
Dr. Jean Claude Murekezi,
inzobere mu buvuzi bw’amatungo muri RAB, avuga ko “muryamo ari indwara yoroshye
kuvura ariko ikaba ikomeye cyane iyo utinze kuyitaho.”
Icyo Aborozi Bakwiye
Kwitaho Nyuma yo Kuvura Indwara
- Komeza guha ingurube vitamini n’amazi
asukuye;
- Sukura ikiraro buri munsi;
- Andika amakuru yose yerekeye kuvurwa
n’amoko y’imiti wakoresheje;
- Menya igihe cyo gukingira
gikurikiraho.
Icyo FAO n’Inzego zita ku
Buhinzi n'ubworozi zivuga kuri Muryamo
Nk’uko FAO ibigaragaza mu
nyandiko yayo “Erysipelas in Pigs – Control and Prevention”, indwara ya
muryamo ni imwe mu zigomba kwitabwaho cyane kuko ikurura igihombo gikomeye mu
borozi bato. Gahunda zo gukingira, gusukura no gutanga amahugurwa ku borozi ni
zo zifasha kurandura burundu iyi ndwara.
Soma birambuye kuri https://www.fao.org/animal-health/
Ingero z’Aborozi
b’Abanyarwanda Bavanye Ingurube mu Muryamo
Mu karere ka Musanze,
umworozi witwa Mukamana Claudine yigeze guhura n’iki kibazo mu 2023.
Ingurube ze 5 zarwaye muryamo, ariko nyuma yo kugisha inama umuveterineri no
gukoresha Penicillin mu gihe cy’iminsi 5, zose zarakize. Ubu afite gahunda yo
gukingira buri mezi atandatu no gukoresha amazi meza.
Yagize ati: nkimara kbona ingurube zitangiye kugaragaza ibimenyetso by'uburwayi nahise mpamagara veterineri, araza arazivura. ubu zimeze neza. Nahise mfata gahunda yo kujya nzikingiza buri mezi atandatu.
Ibi bigaragaza ko ubumenyi
n’ubwitange ari intwaro ikomeye mu kurwanya indwara z’ingurube.
Umusozo
Indwara ya muryamo mu
ngurube ni ikibazo gikomeye ariko gishobora kwirindwa no kuvurwa neza. Kugira
isuku, gukingira, no kumenya ibimenyetso hakiri kare ni byo by’ingenzi mu
kurinda igihombo cy’ubworozi.
Sangiza iyi nkuru n’abandi borozi kugira ngo nabo bamenye uko bavura indwara ya muryamo. Komeza usure urubuga FarmXpertGroup.com kugira ngo wige byinshi ku buzima, imirire n’imicungire myiza y’ingurube.
References
1. FAO
(2024). Erysipelas in Pigs – Control and Prevention. FAO Animal Health
2. Merck
Veterinary Manual (2024). Swine Erysipelas (Erysipelothrix rhusiopathiae).
3. OIE
(2024). Swine Disease Cards.
4. Rwanda
Agriculture Board (RAB). Pig Health and Vaccination Schedule, 2023.
Inkuru yakozwe na: FarmXpert Editorial Team – Agriculture, Livestock & Rural Innovation Desk
.jpg)
.jpg)
.jpeg)
0 Comments
Leave your opinion